Koji jezik se govori u Crnoj Gori?

Povijest bilo kojeg jezika je složena i zanimljiva, ali povijest državnog jezika Crne Gore može se smatrati jednom od najneobičnijih. Crna Gora je mala država na obali Jadranskog mora s nešto više od 600.000 stanovnika. Ova republika je postala samostalna tek 2006. godine, iako se spominje u srednjovjekovnim kronikama.

Od 1946. do 1992. zemlja je bila u sastavu Jugoslavije, a potom do 2006. u Državnoj zajednici Srbija i Crna Gora. Crna Gora se 2006. godine odcijepila od Unije i postala neovisna država.

Državni nacionalni jezik u republici je priznat crnogorski... U svojoj srži to je jedan od dijalekata srpskohrvatskog jezika. Ovaj dijalekt dobio je naziv ijekavsko-štokavski i, uz srpski, hrvatski, bosanski, pripada južnoslavenskim jezicima zapadne podskupine.

Spor oko toga koji jezik će biti priznat kao službeni počeo je u Crnoj Gori još krajem 90-ih godina, a posebno se zaoštrio 2007. godine. Prije toga je državni jezik bio srpski. Pitanje državnog jezika bilo je više političke nego lingvističke naravi. Crnogorski jezik dobio je status službenog tek 2011. godine, a prema međunarodnim standardima nazvan je crnogorskim. Zbog toga je, prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, samo 37% građana prepoznalo crnogorski jezik kao maternji jezik.

Glavna razlika između crnogorskog i srpskog jezika je izgovor samoglasnika i njihov pravopis - u srpskom je tvrđi, a u crnogorskom - mek. To posebno vrijedi za glasove [e] i [je], odnosno oblik [uje] je češći, sličan staroslavenskom “jat”. U kolokvijalnoj verziji to je karakterističnije za južne krajeve zemlje, dok u sjevernim regijama dijalekt postaje oštriji.

U crnogorskom rječniku nalaze se riječi iz svih blisko srodnih južnoslavenskih dijalekata. Izvornih riječi ima, ali ih nema dovoljno da bi se moglo govoriti o nekim kardinalnim razlikama. Zbog ove mješavine dijalekata lingvisti smatraju crnogorski relativno novim. Nestabilnost jezičnih normi dopušta nam da to kažemo književni jezik u Crnoj Gori još nije formiran, određene jezične norme postoje samo za službene dokumente.

Pisani crnogorski jezik ima još jednu neobičnu osobinu - u njemu Jednako se koriste ćirilica i latinica, iako se posljednjih godina u službenim dokumentima sve više koristi latinica, što jasnije prenosi fonetske razlike. U književnom stvaralaštvu još uvijek nema ograničenja.

Svi slavenski jezici imaju zajedničke korijene, stoga su u mnogočemu slični jedni drugima. Crnogorski jezik nije izuzetak. Ruski jezik i crnogorski imaju mnoge zajedničke karakteristike. Neke su riječi ili slične, ili vrlo slične, ili razumljive: da - "da", ne - "ne", dobar dan - "dobro se daje", dobro - "dobro", morska riba - "morska riba", grad - "tuča".

Turizam i rekreacija u Crnoj Gori postaju sve popularniji među Rusima. Stanovnici zemlje se vrlo srdačno odnose prema turistima koji govore ruski, mnogi Crnogorci znaju i razumiju ruski, posebno oni koji su po prirodi djelatnosti usko povezani s turističkim poslom: vodiči, hotelsko osoblje, prodavači, konobari.

Pokazivači, znakovi, informativne ploče, jelovnici u restoranima često su umnoženi na engleskom i ruskom jeziku, pa je ovdje prilično lako navigirati.... Bolje je uputiti pitanje prolaznicima na ruskom. Ne znaju svi stanovnici engleski.

Odlazeći na put u Crnu Goru, čak i ako ne želite učiti jezik, morate znati njegove karakteristike. Neke riječi, unatoč sličnosti s ruskim, imaju drugačije ili čak suprotno značenje. Na primjer, uobičajeno “desno” na crnogorskom znači “izravno”, rusko “manijak” znači “manjak”, a “sramota”, “sramota” znači pozorište. Riječ „proljev“, koja je za Ruse nezgodna, za Crnogorce je „ponos“, pa vrijeđanje ruskog uha „Ja sam dijareja“ na crnogorskom ima potpuno pozitivno značenje – „Ja sam ponosna djevojka ”.

Poznata riječ "kobasice" zvuči smiješno za putnika koji govori ruski. Na crnogorskom je to "hren".Ruski glagol u imperativu "idemo" uopće ne znači poziv na putovanje, znači "jedem", a "jesti" nije poziv na jelo, već ponuda da "pokušamo" ili "pokušati".

Još nekoliko neobičnih leksičkih značenja:

• "Ja sam štetan" - dobar sam, ljubazan, vrijedan;
• "Klub" - dubina;
• "Lyubitsa" je buba;
• "Trbuh" - život;
• "Čuvanje" - hrana;
• “Umjetnost” je iskustvo;
• "Kolačići" - prženo meso;
• "Udobnost" - sigurnost;
• “Sigurnost”, “služba sigurnosti” u natpisima na uniformi zaštitara izgledat će kao Obezbedenje.

U neugodnu situaciju možete doći korištenjem poznatih riječi "šibice" i "piletina". Oni su u skladu s crnogorskom grubom oznakom muških i ženskih genitalnih organa, drugim riječima, ruskom prostirkom. Samu perad treba zvati "kokoshka", a pileće meso "pilache meso" ili "pilatina".

Svaki jezik je originalan i neiscrpan, ponekad čak i naizgled razumljive fraze kriju sasvim drugačije značenje. Ali u svakoj neugodnoj situaciji potrebno je ostati prijateljski i smiren, voditi se isključivo zdravim razumom. Otvoren osmijeh, izražajne geste i intonacija mogu pomoći.

Postoji mnogo metoda za učenje stranih jezika. No, pripremajući se za kratko putovanje, ne želite baš na to trošiti vrijeme i energiju, a to je potpuno nepotrebno. Crnogorski još uvijek nije međunarodni engleski. Za one koji će stalno živjeti u Crnoj Gori, znanje jezika će doći postepeno, odnos ruskog i crnogorskog ovdje igra značajnu ulogu. Ali za stalnu i kratkotrajnu komunikaciju poznavanje najčešće korištenih riječi i izraza bit će vrlo korisno.

Tehnika je nazvana "jezična matrica". Njegova je bit sljedeća.

• Kretanje od jednostavnog ka složenom. Prvo se proučavaju najjednostavnije i najbliže ruskom jeziku riječi, fraze, rečenice i kratki tekstovi, a zatim zadaci postaju složeniji.
• Zatim morate omogućiti snimanje zvuka i slušaju jezični materijal.
• Bez pozivanja na tiskani tekst, pokušajte razumjeti na uho o čemu se raspravlja, istaknite pojedine izraze, riječi... Vrijedno je ponavljati slušanje dok se ne učini da je cijela bit teksta jasna.
• Otvorite ukucani tekst, čitajte naglas i slušajte audiosnimku u isto vrijeme, uspoređujući značajke izgovora i pravopisa. U ovoj fazi, prijevod se u ovoj fazi ne bi trebao baviti.
• Otvoreni prijevod te provjeri točnost neovisnih nagađanja.
• Poslušajte i izgovorite naglas audiosnimku nekoliko putapamtiti točan prijevod.

Ova metoda vam omogućuje da prođete kroz sve faze treninga u bilo koje slobodno vrijeme: na putu, kada obavljate kućanske poslove, u šetnji. Višestruko ponavljanje i promišljen pristup omogućit će vam da čvrsto i dugo zapamtite jezični materijal. Mali zbornik izraza, uključujući najčešće riječi i izraze, također će pomoći u komunikaciji.

Kako kažu u Crnoj Gori, pogledajte u nastavku.